Dobrodošli u Solin / Hrvatsku

  • Hrvatsko ime Solin…
  • Zemljopisni položaj
  • Turistička zajednica grada Solina
  • Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin
  • Solin kulturno ljeto
solin koljevka hrvatske povjesti
mozaik

Hrvatsko ime Solin

Hrvatsko ime Solin nastalo je od latiniziranog naziva Salona, koje ima korjen u ilirskom jeziku. U povijesti se to ime spominje prvi put 119. godine prije Krista, za rata Ilira i Rimljana. Početak je ovog naselja svakako mnogo raniji. Stari grčki geograf Strabon kaže da je Salona bila luka ilirskog plemena Dalmata, koji su vjerojatno trgovali na tom mjestu s grčkim pomorcima. Ostaci bedema, predmeti grčkog podrijetla nađeni u Saloni i njezinoj okolici, upućuju na Grke kao utemeljitelje ovog grada. Neki mu stavljaju početak u IV. stoljeće prije Krista. Očito je, da je u Saloni veoma rano jak grčki utjecaj, pa se s pravom kaže za prvo razdoblje Salone da je to grčko-ilirska naseobina. U prvom stoljeću prije Krista Salonu zauzimaju Rimljani. U građanskom ratu između Cezara i Pompeja stanovnici Salone pristaju uz Cezara; budući da je pobijedio, grad je promaknut na čast kolonije, pa se službeno naziva "Colonia Martia Julia Salona". Grad se širi prema istoku i zapadu te dobiva dva nova dijela: pored starijeg grčko-ilirskog noviji rimski na zapad i istok. Zbog toga se od tog vremena kod pisaca susreće i pluralni oblik za naziv grada - Salonae. Kad je Ilirik uređen kao rimska pokrajina, Salona postaje pravi kulturni, trgovački, politički, a neko vrijeme i vojni centar. U kasnijim vjekovima on je i crkveno središte ovih strana. U prvim stoljećima poslije Krista doseljavaju se mnogi istočnjaci, pa među njima i vjesnici evanđelja, koji u drugoj polovici III. stoljeća organiziraju u Saloni i kršćansku općinu. Ona u vrijeme Dioklecijana ima brojne mučenike.

 

Činjenica da je Dioklecijan rođen u Saloni ili u njezinoj okolici i što je u blizini sagradio glasovitu palaču, podigla je ugled ovog, ionako važnog centra. To svjedoči prostrana luka i brojne ceste koje su ga povezivale s ostalim krajevima carstva. Posljednja tri stoljeća života stare Salone karakteristična su po razvitku jake kršćanske zajednice u gradu i njezinu utjecaju na cijelu pokrajinu. Salonitanski biskup, naime, postaje metropolit cijele provincije Dalmacije. To je i doba postepenih provala barbarskih naroda, od kojih neki, kao na primjer Istočni Goti svršetkom V. stoljeća, dolaze i do ovih strana. Dok pod njihovim udarom pada samo Zapadno rimsko carstvo, Salona, nalazeći se relativno daleko od glavnih putova njihova prodora, živi još 130 godina, te u jednom času postaje utočište nekima od posljednjih zapadnorimskih careva. Grad je porušen od Avara i Slavena oko 614. godine. Preživjelo stanovništvo, koje je uspjelo pobjeći, sklonilo se na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču. Tu je počeo život novog grada, današnjeg Splita.

 

Do danas je stari Solin ostao u ruševinama, od kojih je tek dio dobro istražen, ali i ovo, što je otkriveno, dostatno govori o njegovoj veličini i značenju. Ako pogledamo tlocrt grada, vidimo da mu je oblik prilično nepravilan, a podsjeća na elipsu. Najduža os doseže oko 1600 metara, a ona najšira oko 700 metara. Površina opasana bedemima iznosi 72 hektara. U drugom stoljeću poslije Krista, za makromanske opasnosti, i noviji dio grada, kao što je bila i prva jezgra, opasan je zidovima i utvrđen kulama. Otada mu opseg zidina doseže oko 4 kilometra, a broj kula do 90. U VI. stoljeću, za vrijeme bizantsko-gotskih ratova, neke kule su pojačane pa dobivaju trokutaste završetke koji se i danas vide.

 

Zemljopisni položaj

Solin se smjestio u blizini ušća rijeke Jadro, 5 km sjeveroistočno od Splita. Sastoji se od tri izdvojene cjeline: središnjeg dijela na raskrižju cesta (Mitnica) prema Splitu, Trogiru i Klisu (stambeno-poslovni dio Solina), od Majdana, u maloj kotlini gornjeg toka Jadra, s tvornicom cementa, i od Donje Strane (Sveti Kaja), oko 1,5 km zapadno od središnjeg dijela, na cesti prema Trogiru, s tvornicom cementa i industrijskim pogonima. Između Donje Strane i središnjeg dijela Solina ostaci antičke Salone. Na magistralnoj je prometnici (M11.03, E71) Split-Sinj.

 

Javna ustanova u kulturi Zvonimir osnovana je 1991. godine kao Dom Zvonimir. Danas zapošljava 15 djelatnika koji se bave pripremom i organizacijom brojnih kulturnih priredbi, izdavačkom djelatnošću i restauracijom antičke keramike te izradom autentičnih suvenira nastalih na salonitanskoj odnosno starohrvatskoj spomeničkoj podlozi.

 

Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin

Javna ustanova u kulturi Zvonimir uređuje mjesečnik "Solinska kronika", a za napomenuti je i bogata izdavačka djelatnost.U galeriji ove kulturne ustanove kontinuirano se priređuju izložbe renomiranih likovnih umjetnika, a u velikoj dvorani (nekada kino) godišnje se odigra desetak dramskih predstava sa istaknutim hrvatskim glumcima.Javna ustanova u kulturi Zvonimir organizator je brojnih koncerata i Solinskog kulturnog ljeta u okviru kojeg se priređuje gotovo jedinstvena glazbena manifestacija u Hrvatskoj "Ethno Ambient Live".

 

Solinsko kulturno ljeto

Cijenjeni ljubitelji kulture i umjetnosti!Pred nama je program 24. Solinskog kulturnog ljeta kojim Vas i ove godine uvodimo u čaroban svijet umjetnosti. U suradnji s eminentnim domaćim i svjetskim umjetnicima svih profila i estetika, prekrasne solinske ljetne ambijente pretvorit ćemo u središta umjetničke kreacije koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Solinske pozor-nice postat će mjesta na kojima ćemo postavljati pitanja i nuditi odgovore, što uostalom i jest poslanje umjetnosti kao najvišeg dosega ljudskog duha. Želja nam je da Vas naš program u vrućim ljetnim danima opusti i zabavi, ali da Vas istovremeno potakne i na dublja promišljanja o životu i svijetu. Ukoliko barem malo uspijemo u tim svojim nastojanjima, naša će sreća biti neizmjerna.

 

Turistička zajednica grada Solina

Turistička zajednica grada Solina osnovana je 20. ožujka 1998. godine radi podizanja kvalitete turističkih i drugih komplementarnih usluga te bolje valorizacije i prezentacije bogate solinske spomeničke i prirodne baštine. Zadaće TZ su također poticanje, koordinacija i organiziranje kulturno-umjetničkih priredbi koje pridonose obogaćivanju turističke ponude Grada, poticanje održavanja kulturno-povijesnih spomenika i njihovo uključivanje u turističku ponudu te razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda Solina, a osobito zaštite okoliša. Turistička zajednica grada Solina smještena je u Ulici Kralja Zvonimira 69, kontakt telefon je 210-048, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., Internet: http://www.solin-info.com